Danteova „Božanstvena komedija“ jedno je od dijela koje nije samo obilježilo svoje vrijeme i književnost svojega jezičnoga kruga, već je postalo međaš čitave ljudske kulture i referenca za mnoge druge autorske iskaze. Osobito je „Pakao“, sa svojim intenzivnim slikama i snažnim prikazima ljudskih osjećaja, bio nadahnuće za nova umjetnička djela.
„Božanstvena komedija“ je prve likovne interpretacije doživjela već u kasnom srednjem vijeku. Neke ilustracija postale su vrlo poznate (Boticelli, Mirko Rački kod nas), a pojedine interpretacije same su po sebi vrhunska umjetnička djela koja su imala znatan utjecaj (primjerice „Vrata pakla“ A. Rodina).
Knjižnica posjeduje izdanje Danteova „Pakla“ objavljeno 1902. godine u Firenzi kod kuće Alinari. Izdanje je poznato po tome što je Vittorio Alinari prije tiskanja knjige proveo striktan natječaj za umjetnike, želeći dati novu interpretaciju „božanskoga pjesnika“. U predgovoru se ističe da se nadaju kako će to biti „povijesno važan dokument različitih tendencija koje se naše doba razvijaju u području talijanske umjetnosti“. Tisak ilustracija izveden je tadašnjim najmodernijim fototehnikama, a među autorima su A. Martini, G. Chini, A. Spadini, G. Costetti, A. De Karolis, G. Fattori, G. Kienerk, L. Tommasi, P. Senno, G. A. Sartorio, D. Cambellotti, A. Spadini. Knjiga je bogato opremljena, s 34 ilustracije na stranicama plus 10 kartonskih tabli i mnoštvom manjih vinjeta i popratnih slika.
Velika književna djela ne ostavljaju trag samo unutar svojega vremena i jezika, a prijevodi znamenitih autora često su bili književni događaji koji su značajno utjecali na suvremeno stvaralaštvo. François-René de Chateaubriand, jedan od vodećih pisaca romantizma, preveo je 1837. Miltonov „Izgubljeni raj“. Iako je način prevođenja bio posve nov za to doba, pa i jezično neobičan (u redu riječi, izostavljanju članova i sl.), prijevod je do danas ostao slavan i smatra se remek-djelom francuske kulture. Kako je Miltonov ep pisan blank versom koji se ne rimuje već se bazira na ritmičkom metru, Chateaubriand ga je preveo prozno, nastojeći slijediti Miltona „stih za stihom, riječ po riječ“, jer mu je „sve u tekstu izgledalo sveto, zagrade, točke, zarezi“ („ligne à ligne à ligne, mot à mot“, „tout [lui] a paru sacré dans le texte, parenthèses, points, virgules“ – https://fr.wikipedia.org/wiki/Le_Paradis_perdu)
Knjižnica posjeduje izdanje kuće Gustave Guérin iz Pariza iz 1881. godine. Uvodni esej Réflexions sur la vie et les écrits de Miltonnapisao je drugi veliki romaničarski pjesnik Alphonse de Lamartine. Sama knjiga velikoga je formata, in-folio izdanje s 27 ilustracija na zasebnim stranicama, izvedenih u tehnici gravire na čeličnoj ploči. Uključeni su i portreti Miltona, Chateaubrianda i Lamartinea. Autori su suvremenici Flatters, Girodet, Melin, Richomme Lemercier i Bernouville.
Ove dva luksuzna izdanja izvrstan su prikaz akademske likovne produkcije svojega vremena, tadašnjih modernih tiskarskih tehnika i vrijedni bibliofilski primjerci.