Ivan Meštrović – stari katalozi
Ivan Meštrović zacijelo je kipar koji je najviše obilježio povijest naše moderne skulpture. Osim svojim likovnim idejama i samim djelom, na generacije likovnih umjetnika značajno je utjecao i kao dugogodišnji nastavnik te od 1923. do 1944. godine rektor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. U novije doba njegov rad i značenje stalno se iznova valoriziraju i predstavljaju, te je priređeno više važnih izložaba. Knjižnica posjeduje mnoštvo izložbenih kataloga i monografija iz zadnjih desetljeća, no također i više vrijednih publikacija koje su izašle za autorova života.
Još početkom 20. stoljeća Meštrović je sudjelovao na nekoliko prijelomnih izložaba za našu sredinu, a njegova skulptura imala je odjeka i u stranim umjetničkim časopisima.
Tu je, ponajprije:
- Katalog izložbe Nejunačkom vremenu uprkos, Zagreb 1910.
Izložbu je priredilo Društvo hrvatskih umjetnika Medulić, osnovano 1908. godine u Splitu. Bila je to isprva skupina mladih umjetnika iz Dalmacije koju je predvodio Emanuel Vidović, no kasnije su Društvu pristupili i umjetnici iz drugih krajeva.
Glavni idejni i oblikovni utjecaj sa svojim herojskim temama i likovima imao je Meštrović, pa je Mirko Rački plakat i naslovnicu kataloga oblikovao po njegovu liku Kraljevića Marka. Na izložbi su uz Meštrovića izlagali naši poznati umjetnici (Babić, Rosandić, Rački, A. Krizmanić, Bukovac, Medović, Kljaković, Krizman, Vidović, Dešković i drugi), a pridružili su im se slovenski i srpski autori.
- Izložba Meštrović - Rački
Uredio Branimir Vizner-Livadić, Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 1910., održano u Umjetničkom paviljonu.
Katalog je, nažalost, oštećen; nedostaje mu zadnjih 10-tak stranica.
Ponavljaju se herojski i monumentalni motivi prethodne izložbe. Uvodni esej Akordi, posvećen Meštroviću, napisao je Ivo Vojnović, koji opisuje svoju zatravljenost od ulaznih Karijatida do skulpture Moja majka na izlazu.
Sva tuga i jed bješe nestao u istini doživjelog objavljenja. Oči moje vidješe najveće djelo što ljucka ruka našega roda podignu sebi na čast, svijetu na zlamenje.
- Deutsche Kunst und Dekoration: Ivan Mestrovic, 1923.(?)
Svojevrsna monografija na njemačkom jeziku sastavljena iz članaka o Meštroviću koji su objavljeni u znamenitom časopisu Deutsche Kunst und Dekoration tijekom 1922. i 1923. godine. Autori su Heinrich Ritter, Ernst Wilhelm Bredt, Kuno Ferdinand von Hardenberg i Joseph Strzygowski.
- Izložba Ivana Meštrovića u Umjetnički paviljonu, Zagreb 1932.
Sam Meštrović napisao je uvodnu riječ, donekle već različitu od onih ideja s kojima je krenuo:
Priređujem dakle ovu svoju izložbu bez priprema i bez povoda, prosto po osjećanju neke dužnosti: kad radiš, da i pokažeš šta si radio, bez obzira kada, komu i gdje. Nemam programa, ni socijalnog ni nacijonalnog ni internacionalnog, i moram priznati da su mi svi ti programi daleko…
Vjerujem da blagostanje nije pokretač svijeta i da burze, banke i carinske ograde neće donijeti harmoniju ni bogataši pravdu. (…) Vjerujem, napokon, da će i ovaj naš bijeli grad postati ono što još nije, naprosto zato što tako narod hoće, a on će u njega donijeti i srca i mozga, kao što sada donosi sve od čega on živi.
- Milan Ćurčin: Ivan Meštrović , Nova Epoha, Zagreb 1933.
Monografija u kojoj se na početku navodi:
Ovu knjigu priredio je za štampu sam umjetnik, uz saradnju J. Kljakovića, slikara, i M. Ćurčina, urednika „Nove Evrope“. Crteže perspektiva izradio arh. H. Bilinić.
- Joseph Strzygowski: Ivan Meštrović: Gospa od anđela, zadužbina porodice Račić u Cavtatu, Zagreb 1937.
Autor je poznati austrijski povjesničar umjetnosti koji je u više navrata u relevantnim časopisima predstavljao Meštrovićevo djelo.
Arhiva
Ivan Meštrović
