Primijenjena grafika na ALU: Tomislav Krizman i Olga Höcker
Od samih početaka Akademije likovnih umjetnosti, koja će uskoro obilježiti 110. godišnjicu osnutka, na njoj su djelovali mnogi likovni umjetnici koji su nastojali unijeti nove poglede na umjetnost i promovirati nove umjetničke izričaje. Grafika je jedno od područja na kojem je djelovanje Akademije bilo osobito važno, jer su njezini nastavnici znatno doprinijeli razvoju i afirmaciji grafičke umjetnosti i prvi proširili različite oblike primjene toga medija. Uz Crnčića, jednoga od osnivača ALU, tu ponajprije valja spomenuti Tomislava Krizmana.
Tomislav Krizman (Orlovac kraj Karlovca, 1882. - Zagreb, 1955.) je u Zagrebu završio Trgovačku akademiju, istovremeno studirajući slikarstvo kod Čikoša, Crnčića i Auera, da bi 1903. otišao u Beč, gdje je pohađao Školu za umjetnost i obrt i likovnu akademiju. Tijekom 10 godina života u Beču priključio se grupi Secession i snažno prihvatio njihove likovne ideje i izraz, što se osobito vidi u Autoportretu i portretu Mary Delvard.
U Hrvatsku se vratio 1912. te je najprije radio kao nastavnik na Obrtnoj školi, a od 1922. na Akademiji. Osim iznimnoga doprinosa u području slikarstva i umjetničke grafike, jedan je od prvih naših autora koji je dizajnirao plakate i knjige i bavio se drugim oblicima primijenjene grafike, a napisao je i niz članaka vezanih uz to područje. Svoja znanja je sabrao u knjizi O grafičkim vještinama, koja je tiskana u Zagrebu 1952. godine u nakladi JAZU (danas HAZU). Prikazao je kratku povijest grafike i iscrpno pojasnio različite grafičke tehnike. Akademija je u posjedu nekoliko primjeraka te publikacije.
Olga Höcker (Varaždin, 1882. - Zagreb, 1967.) je još nedovoljno istražena autorica u hrvatskoj umjetnosti. Godinama je bila jedina nastavnica na Akademiji, gdje je od 1918. do 1945. predavala ukrasno pismo, paleografiju i ornamentiku.
Srednju školu je pohađala u Zagrebu i Budimpešti, a potom u Münchenu od 1912. do 1914. studirala opremu knjiga i stara pisma, te 1920-ih paleografiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavila se različitim oblicima umjetničkog obrta i grafičkog oblikovanja i bila vrlo cijenjena u području primijenjenih umjetnosti i grafičkog dizajna. 1920-tih je sudjelovala na više međunarodnih izložaba, na kojima je dobila i nekoliko nagrada. Zanimljivo je njezino nastojanje da oblikuje tip nacionalnog pisma po karakteristikama glagoljice, latinice i ćirilice.
U Zagrebu je 1951. godine objavila knjigu Ukrasno pismo u izdanju “Školske knjige”, koju posjeduje i Knjižnica ALU. U knjizi je prikazala povijest različitih pisama i vrste pisaljki i podloga, te dala metodičke upute za obuku ukrasnog pisma, primjere i uzorke.
Arhiva
Krizman & Höcker
