Akt / Tijelo

Dvije slike, obje nastale 1907. godine, mogu se prikladno uzeti kao početna točka umjetnosti 20. stoljeća. To su Matisseov “Plavi akt” i Picassove “Gospođice iz Avignona”; a obje ove temeljne, revolucionarne slike predstavljaju aktove. Razlog leži u tome što pobuna umjetnika 20. stoljeća nije bila usmjerena protiv akademizma - to su već bili postigli impresionisti. Njihov je revolt bio usmjeren protiv doktrine (s kojom su se impresionisti prešutno složili) da umjetnik ne treba biti ništa više od osjetljive i dobro upućene kamere. Upravo elementi simboličnosti i apstraktnosti zbog kojih je akt bio neprikladna tema za impresioniste, preporučili su ga njihovim nasljednicima. Kad se umjetnost ponovo počela baviti više konceptima no doživljajima, akt je bio prvi koncept koji pada na pamet.

Kenneth Clark: The Nude, Princeton, New Jersey

Francuski pjesnik Paul Valery jednom je zamijetio da je akt za likovnoga umjetnika ono što je tema ljubavi za pjesnika. Ljudsko se tijelo, podvrgnuto različitim kanonima fizičke ljepote i doživljeno kroz raznolike filozofske i estetičke interpretacije, od početaka likovnih umjetnosti pojavljuje kao jedan od osnovnih motiva u umjetničkim djelima. I na zagrebačkoj je Akademiji od njezina osnutka crtanje akta bilo jedan od temeljnih predmeta, a od početka su se nabavljale i publikacije na tu temu.

Od starijih izdanja možemo istaknuti mapu koju je sastavio Heinrich Eickmann (naveden kao Maler und Akademischer Lehrer) pod nazivom Akte: Kunststudien über den Nackten Menschlichen Körper, a izašla je 1900. u Berlinu i New Yorku. Mapa ima 120 fotografija u svjetlotisku koje prikazuju pojedinačne figure i skupine.

Zanimljiva je i mapa pod nazivom La Beaute Feminine, koju je sastavio E. de Chavannes, s 55 fotografija ženskog akta

Od novijih publikacija tu je ponajprije niz knjiga koje uz reprodukcije poznatih djela interpretiraju prikaz akta kroz povijest umjetnosti, nastojeći šire teorijski istražiti njegovu pojavu, značenje i doživljaj, pri čemu je poseban akcent stavljen na razdoblje od kraja 19. stoljeća do suvremenih dana. Akt u hrvatskoj umjetnosti predstavljen je kroz nekoliko izložbenih kataloga.

Akt u užem smislu proširuje se nadalje u srodna područja, odnosno ona koje se vežu uz specifičnije prikaze ljudskog tijela, primjerice u sportu ili u erotici, u skulpturi i fotografiji, ili posebice kroz neki motiv (kupačice, ležeći akt).

Temi akta je u širem kontekstu blisko i istraživanje ljudskog tijela i njegove uloge u suvremenoj umjetnosti, te se više publikacija bavi tim aspektom umjetničkog iskaza.

Konačno, ljudsko tijelo, predstavljanje i doživljaj tijela u društvu i medijima te odnos prema spolu i rodu, šire se propituju i u značajnim kulturološkim studijama.

Uz opće preglede raspolažemo i monografijama autora koji su dali najzanimljivije prikaze te teme: od antičke skulpture i klasika slikarstva poput Dürera, Michelangela, Rembrandta, Rubensa, Tiziana do modernih autora poput Degasa, Renoirea, Schilea, Maillola, Rodina, te suvremenijih Roberta Mappletorpa, Mana Raya, Francisa Bacona, Balthusa, Luciana Freuda, Stanleya Spencera, Philipa Pearlsteina, Jenny Saville, Marlene Dumas i mnogih drugih.

Izbor naslova:

  • Kenneth Clark: The Nude / A Study in Ideal Form; Princeton University Press, 1972.
  • Malcolm Cormack: Akt u umjetnosti Zapada; Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1979.
  • Deidre Robson: The Art of the Nude; Parragon Book, NY, 1995.
  • Lidia Guibert Ferrara: Reclining Nude; Thames & Hudson, 2002.
  • Frances Borzello: The Naked Nude, Thames and Hudson, London, 2012.
  • Margaret McCann, Donald Kuspit: The Figure: Painting, Drawing and Sculpture, Skira Rizzoli, NY, 2014.
  • Ann Millett-Gallant: The Disabled Body in Contemporary Art, Palgrave Macmillan, 2012.
  • Michael B. Poliakoff: Combat Sports in the Ancient World: Competition, Violence, and Culture, Yale University Press, 1995.
  • Vicki Goldberg, David Finn: Nude Sculpture / 5000 Years; Harry N. Abrams, 2000.
  • Josip Depolo: Akt danas, Zagreb, 1980. (katalog izložbe)
  • Davor Matičević, Jovan Čekić: Neki primjeri akta kao teme u hrvatskoj umjetnosti od Bukovca do Gotovca i dalje, Zagreb, 1988.
  • Peter Kühnst: Physique / Classic Photographs of Naked Atlets; Thames & Hudson, 2004.
  • Đuro Vanđura: Eros & Pornos; VBZ, Zagreb, 2008.
  • Edward Lucie-Smith: Erotizam u umetnosti Zapada; Beograd, 1973.
  • Angelika Muthesius, Gilles Neret: Erotic Art, Taschen, 1994.
  • Igor Zidić (tekst): Erotika u hrvatskom slikarstvu, crtežu i grafici; Zagreb,Umjetnički paviljon, 1977.
  • Tracey Warr, Amelia Jones: Artist' s Body; Phaidon Press, 2012.
  • Thomas Laqueur: Making Seks / Body and Gender from the Greeks to Freud; Harvard University Press, 1992.
  • Linda Nochlin: Bathers, Bodies, Beauty; Harvard University Press, 2006.
  • Thelma Golden: Black Male: Representations of Masculinity in Contemporary American Art, Harry N. Abrams, 1995.
  • Brian McNair: Striptiz kultura / Seks, mediji i demokratizacija žudnje; J&T, Zagreb, 2004.
  • Časopis Tvrđa br. 1/2: Tijelo i kultura; Zagreb, 2006;
  • Judith Butler: Nevolje s rodom, Zagreb 2000.
  • Andreas Hoffer: Body & Soul, Essl Museum, Wien, 2016.