Aktualno - arhiva

Povodom 150. godišnjice rođenja i 100. godišnjice smrti Viktora Kovačića

Viktor Kovačić smatra se glavnim začetnikom moderne hrvatske arhitekture. Po završetku školovanja u Beču kod istaknutoga predstavnika moderne arhitekture Otta Wagnera te poznanstva i druženja s velikim arhitektom Adolfom Loosom, otvorio je vlastiti atelijer u Zagrebu. Objavio je programski tekst Moderna arhitektura u časopisu Život, u kojem se založio za arhitekturu koja odgovara suvremenim potrebama i životnim navikama. Godine 1906. osniva Klub hrvatskih arhitekata. Njegova ostvarenja poznati su arhitektonski markeri u arhitekturi Donjega grada, kao kuća Frank, crkva sv. Blaža i palača Burze, a autor je mnogih stambenih zgrada i privatnih vila (vila Frangeš na Rokovu perivoju).

Godine 1974. izdana je preslika mape njegovih radova iz 1927. godine koju je nakon Kovačićeve smrti priredio arhitekt Edo Šen.

Povodom izložbe Aleksandra Srneca

Aleksandar Srnec pionir je eksperimenta i inovacija u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Jedan je od osnivača avangardne grupe Exat 51, suradnik Zagrebačke škole crtanog filma, prvi autor koji je kod nas izložio mobilne skulpture, tzv. luminoplastike, svjetlosne kinetičke ambijente, te sudionik Novih tendencija. Eksperimentirao je u različitim područjima i s različitim materijalima, a svoj trag ostavio je i u grafici i dizajnu.

Knjižnica posjeduje katalog izložbe Aleksandra Srneca iz 1971. godine, održane u tadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti. Tekst je napisao Boris Kelemen, dizajn kataloga napravio je Mihajlo Arsovski, a fotografije Marija Braut.

Katalog je zanimljiv jer ima uključenu i Srnecovu serigrafiju, koju je otisnuo Brano Horvat.

Povodom završne studentske izlože na ALU

U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu je 1959. godine održana Izložba mladih ULUH-a.

U žiriju su bili Kosta Angeli Radovani, Vojin Bakić, Marta Ehrlich, Ksenija Kantoci, Edo Kovačević, Antun Mezdjić, Vjekoslav Parać, Oton Postružnik, Frano Šimunović i Kamilo Tompa.

Izlagala su 63 umjetnika, od kojih su mnogi kasnije postali i nastavnici na Akademiji. Prvi put su s ULUH-om izlagali Julije Knifer, Vasilije Jordan i Vlado Kristl, a Josip Vaništa drugi put.

Katalog je opremio i uredio Marijan Jevšovar, plakat je napravio Boris Dogan, a fotografije Nenad Gattin.

Povodom 37. salona mladih

Godine 1968. održan je prvi Salon mladih u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Nagrade su, između ostalih, dobili i budući nastavnici ALU: Nives Kavurić Kurtović, Nikola Koydl, Zdravko Tišljar i Marija Ujević.

Postav izložbe napravio je Boris Dogan, plakat je radio Nikola Koydl, a dizajn kataloga Ratko Petrić.

150. godišnjica rođenja Ivane Brlić mažuranić

Povodom 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić Mažuranić (18. 4. 1874. – 21. 9. 1938.)

Prikazano izdanje „Priča iz davnine“ izašlo je 1994. godine u Sl. Brodu povodom 750. godišnjice prvoga spomena toga mjesta.

Dizajn knjige napravio je Mihajlo Arsovski, a ilustrirana je prekrasnim crtežima učenika osnovne škole „Ivana Brlić Mažuranić“ iz Sl. Broda. Knjiga je popraćena tekstom „Ivana djeci – djeca Ivani“ povjesničara umjetnosti Radovana Ivančevića. Projekt je vodila Verica Vukelić.

Uz izložbu Ivana Meštrovića u Klovićevim dvorima u Zagrebu

Katalog izložbe Meštrović – Rački održane u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1910.

Uvodni esej Akordi, posvećen Meštroviću, napisao je Ivo Vojnović.

Na Bankete 1976.

Uz izložbu prof. Peruška Bogdanića na Hvaru - Katalog izložbe u Galeriji "Na Bankete" na Hvaru iz 1976.; P. Bogdanić, K. Kovačić, I. Rončević

Završna izložba 1949.

Uz završnu izložbu studenata Akademije – Katalog studentske izložbe iz 1949.