Tijekom dvije godine, kroz konzultacije i predavanja utemeljena na tekućim projektima studenata, obrađuju se različiti aspekti izvedbe animiranog filma iz produkcijskog i kreativnog ugla, te će studenti po diplomi biti osposobljeni za vlastite autorske projekte, kao i za sudjelovanje u složenim animacijskim produkcijama.

.

Studij Animiranog filma

Kada je glasoviti teoretičar filma Georges Sadoul 1959. godine u Cannesu po prvi puta izgovorio rečenicu: „Pa ovo je prava nova škola! Zagrebačka škola animacije!..“, oduševljen programom filmova koji su se po prvi puta iz „Zagreb filma“ predstavili svijetu, tada i nije bilo nekog sustavnog obrazovanja umjetnika animacije.¸Postojali su tečajevi za animatore kod glasovitog Disneya, a klasični autori Zagrebačke škole bili su samouci, bez značajnije inspiracije u povijesti naše animacije.

Neopisivi uspjeh naših umjetnika danas objašnjavamo širim kulturološkim kontekstom koji je iznjedrio Školu, u prvom redu tu mislimo na samozatajne hrvatske ekspresioniste u slikarstvu, fenomemalne književne autore kratkih formi i pjesnike, senzacionalne međuratne strip-crtače, a potom subverzivne konceptualiste i karikaturiste. No, Škola je imala sreću da u pravom trenutku ponudi mladom društvu neopisivu promidžbu i polet kulturnog i komunikacijskog optimizma, pa je doživjela zvjezdane teoretske i praktične učinke.

U vrijeme kada na našoj Akademiji osnivamo Odsjek za animirani film (u akademskoj godini 1999./2000. – točno četrdeset godina nakon legendarnog Sadoulovog usklika), u svijetu animacije ništa više nije isto kao u romantično doba Škole. Genijalni umjetnici ne viđaju se više okruženi obožavateljima u kakvoj jeftinoj donjogradskoj birtiji... oni najveći predvode neopisiv razvoj tržišta animacije, a u svijetu bilježimo preko 150 mjesta gdje se animacija studira kao neki oblik visokoškolskog obrazovnog sustava. Potražnja za kreativnim animatorima je golema, a obrazovanje umjetnika animacije postaje i samo po sebi unosan posao. Broj milijuna dolara uloženih u produkciju animacije se ustostručava, a po gledanosti i proračunima, animirani filmovi prestižu igrane klasike. Svemu tome ruku daje i televizija vapeći za milijunima novih minuta serijala. Divovske korake radi i produkcijska tehnologija.

U teoriji filma ostat će zabilježeno da su se na žalost, iskustvima Zagrebačke škole uglavnom okoristili drugi. Svjetska produkcija animiranoga filma ostat će vječno zahvalna Zagrebačkoj školi na primjenjivosti kreativnog principa „redukcije“ ili stilizacije u animaciji što je revolucioniralo proizvodnju, a i na novim svjetonazorskim obzorima gdje se interes animacije pomiče od okoliša bajki za djecu, ka svijetu i problemima odraslih. Uz to, osim samosvojnog umjetničkog komunikacijskog sustava, animacija postaje nenadomjestivi tehnološko-kreativni supstrat mnogih novomedijskih sustava, a proizvodnja današnjih sofisticiranih igrano-digitalnih fictiona nezamisliva je bez primjene principa „kvadrat po kvadrat“.

Osim samozatajnih umjetnika spremnih na samostanska odricanja, animaciji se priklanjaju mnogi ljudi tjerani poduzetničkim namjerama i tehnološkom radoznalošću.
Naš Odsjek dobro je proučio sve poznate koncepcije obrazovanja umjetnika animacije. Odlučio se za optimalni koncept na tragu umjetničkih saznanja Zagrebačke škole, snažne i pozitivne konzervativnosti akademijskog likovnog iskustva, i svjetskih trendova.

Naši diplomirani magistri animacije (studij je podijeljen po „bolonjskom“ sustavu na „3+2“), osim što su pripravni život provesti u ognjici stvaranja i u svijetu beskrajne mašte, imaju i snažan socijalni impuls. Kroz čak devet točaka kojima se definira njihova umjetnička kompetencija, a koji od prilike odgovaraju i poznatim i zaštićenim autorskim pravima u animaciji, oni su pripravni i za izazovno i raznovrsno tržište animacije. Kad bi Hrvatska imala barem „nultu“ razinu animacijske aktivnosti normalno razvijene srednjoeuropske zemlje, umjetnici animacije za čas bi postali deficitarno zanimanje.

Svakako, ovaj najmlađi i dinamični Odsjek dao je svojevrsni suvremeni i medijski dah našoj Akademiji – stogodišnjakinji u najboljim godinama.

Joško Marušić