Povijest Arhiva
Arhivska građa na ALU sakupljala se od samog osnutka ustanove, 1907.g. Iako prvih desetljeća djelovanja Arhiv nije bio organiziran kao služba, arhivska i registraturna građa iz tog perioda je prilično dobro očuvana. Tada su Arhiv vodili profesori, tajnici i službenici ALU prema raspoloživim mogućnostima, a građa je čuvana u neprimjerenim uvjetima. Tek zadnjih dvadesetak godina vrijedna arhivska i registraturna građa čuva se u posebnom prostoru, a Akademija ustrojava radno mjesto voditelja Arhiva.
Akademija likovnih umjetnosti uvrštena je u grupu imalaca arhivske i registraturne građe I i II kategorije. /Narodne novine 15/89./ jer posjeduje građu od posebnog društvenog, povijesnog i kulturnog značenja.
Ta kategorizacija obvezuje ALU da čuva i prikuplja građu, da izlučuje onu koja se čuva na određeni rok, te da posjeduje stručnu osobu koja će voditi prije navedene poslove.
Treba naglasiti da je ahivska građa nastala radom Akademije i njenih prednika, izuzetno vrijedna građa koja služi prvenstveno službama , profesorima i studentima Akademije, ali također i vanjskim korisnicima za potrebe studijskog rada.
Pismohrana ALU, kao specijalni javni arhiv služi kao važno mjesto za proučavanje građe i znanstvena istraživanja prvenstveno za interne potrebe, ali i za vanjske korisnike, uz zaštitu privatnosti podataka i postupanje unutar zakonskih propisa.
Prema vrsti Arhiv Akademije likovnih umjetnosti je specijalni arhiv, a svojom građom predstavlja jedan od najznačajnijih izvora za povijest umjetnosti 20. stoljeća u Hrvatskoj.
