POVIJEST AKADEMIJE
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu utemeljena je u lipnju 1907. godine kao Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt, s Ustrojnim statutom i Naučnom osnovom s redom predavanja na Slikarskom odjelu, Kiparskom odjelu i Odjelu za kandidate učitelje risanja.
Prvi nastavnici bili su Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Valdec, Robert Auer, Oton Iveković,Bela Čikos Sesija, Menci Clement Crnčić i Branko Šenoa.Po nacrtima Hermana Bolléa sagrađeni su prvi atelijeri, a za potrebe nastave adaptirana je dvorišna zgrada nekadašnjeg Zemaljskog rodilišta.
Nazivi ustanove često su se mijenjali. Od 1941. službeno se zove Akademijalikovnih umjetnosti u Zagrebu. Sjedište današnje Akademije je u znatno pregrađenim i dograđenim zgradama na početnoj lokaciji, u dvorištu i parku Ilice 85. Nastava se odvija i u zgradama na Jabukovcu 10, u Zamenhoffovoj 14, te u prostorijama zgrade u Zagorskoj 16.
Na Akademiji je od 1926. kratkotrajno djelovala Katedra arhitekture koju je vodio Drago Ibler. S vremenom je Odjel za kandidate učitelje risanja prerastao u Nastavnički odsjek, a godine 1956. službeno je osnovan i Grafički odsjek. Godine 1997. osnovan je Odsjek za restauriranje umjetnina (sada Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina) te 1998. Odsjek za animirani film (sada Odsjek za animirani film i nove medije), tako da Akademija danas ima šest odsjeka i 365 studenata.
Svi studijski programi koji se izvode na navedenim odsjecima usklađeni su s odredbama Bolonjskog procesa. Na Akademiji su djelovali brojni značajni umjetnici i nastavnici, pa je povijest Akademije likovnih umjetnosti dobrim dijelom i povijest hrvatske umjetnosti dvadesetog stoljeća.
