Izložba AKT-fAKT

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe studentskih radova nastalih unutar kolegija Crtanje akta tijekom akad. god. 2013./2014., u četvrtak, 23. travnja 2015. u 13 sati u Galeriji ALU, Ilica 85 (I. kat).

Autorica  izložbe je doc. art. Ksenija Turčić, nositeljica kolegija.

Izložbu možete pogledati do 4. svibnja 2015.

Veselimo se vašem dolasku!

Pozivnica

AKT - FAKT

akt (lat.) = 1. čin, djelo, radnja. 2. slika, crtež ili kip golog tijela, korištenje nagog ljudskog tijela na crtežu, skulpturi ili fotografiji 3. kaz → čin. 4. spis.

fakt (fakat) (lat.) = činjenica, čin, zbiljski događaj

Crtanje akta sastavni je dio svakog likovnog programa, a ljudsko tijelo najsloženija vibracija čestica koja je dostupna promatranju.

Ponekad bi se moglo pomisliti da je crtanje akta kao svakodnevna vježba postalo nepotrebno ili forsirano na višim godinama studija, s pretpostavkom da se student mora školovati u skladu s razvojem suvremenih stremljenja koja će ga kao mladog autora dočekati „ iza ugla“. Ali ova nastava studentu omogućuje suočavanje sa svim fazama izgradnje crteža te pridonosi osvješćivanju strukture kroz metode rada i suočavanju s problemom vlastitog crtačkog izraza. Crtež se osvješćuje i oslobađa kao jezik kojim se može izražavati, komunicirati, opisivati neku materiju čak i analogno, kao što se može u pisanom jeziku. Uči se vizualno misliti i izražavati to mišljenje.

Tijekom studija student bi trebao proći sve faze prepoznavanja, artikulacije i izgradnje crteža po promatranju vidljive ili dokazive stvarnosti. Naročito je zanimljivo što s godinama prakse dolazi do sinteze osobnog likovnog jezika.

Samo crtanje uobičajeno se vodi kao vježbanje vizualnog jezika čije se izražavanje kasnije često gubi unutar jezika slikarstva, kiparstva, grafike ili drugih medija, no nije rijetko da je rezultat nastave crtanja akta u višim godinama studiranja zrela sposobnost artikulacije kreativnih postupaka u odnosu na suvremenu likovnu praksu. Svijest o crtežu postaje  jezik kojim se može slobodno izražavati. To, između ostaloga, dokazuje da crtež po promatranju nije pomoćna disciplina, već proces ulaženja u problem stvaranja vlastitog izričaja.

Nitko ne studira da bi postao crtač. Kod crtanja se često susrećemo s napadnim isticanjima manira ili virtuoznostima koje su same sebi svrha, s inzistiranjem na rukopisu kao dokazu osobnosti, ali  susrećemo se i s crtežom koji nadilazi samo razlaganje potaknuto motivom, već se stvara  i iskazuje se unutar konteksta osobnog likovnog promišljanja.

Za rezultate je potrebno vrijeme; za svakog studenta drugačije razdoblje, gdje se ne daje prednost brzini napredovanja već pozornosti u kontaktu s materijom koja pomaže nalaženju vlastitog smisla.

 

                                                              doc. art Ksenija Turčić