Slika 1. |
Slika 2. |
Diplomski rad, Marija Elena Lučić
Mentorica: izv. prof. mr. art. Suzana Damiani
Datum obrane: 24. rujna 2014. g.
SAŽETAK
Transfer je najdestruktivnija metoda za očuvanje zidnih slika, koristi se samo u slučajevima kad niti jedna druga metoda ne može pomoći. Tako je bilo i u ovom slučaju. Da se fragment nije odvojio od zida poklonca bio bi uništen. Srećom, poklonac je nanovo izgrađen, i time su se stekli uvjeti za povratak fragmenta.
Poklonci su isprva bili jednostavni stupovi s kubusom koji su služili kao međaši. Služili su kao oznake hodočasničkih i procesijskih putova, kao što su kalvarije, tijelovske procesije itd. Postoji više tipova poklonaca: poklonac tabernakul, poklonac-kapelica, marijanski pil ili poklonac, pil ili poklonac trpećeg Krista i raspelo ili križno drvo.
Fragment o kojem je riječ, potječe iz poklonca - kapelice, a nalazi se u mjestu Hromec pokraj Krapine, na rubu obiteljskog imanja obitelji Vešligaj. Hromec je malo naselje u Hrvatskom Zagorju, u općini Đurmanec (Krapinsko-zagorska županija). U vrijeme kada su restauratori iz HRZ-a došli do poklonca (1995), on je bio u zapuštenom, djelomično ruševnom stanju, obrastao šipražjem i ukopan u zemlju. Tijekom prvih istražnih radova koje su proveli konzervatori HRZ-a, u razdoblju od 1995.-1998., otkrivena su dva odvojena sloja zidnih slika. Nažalost, prije nego su planirani radovi bili izvedeni, poklonac se urušio, pa je obitelj Vešligaj izgradila repliku.
Fragment zidne slike, koji je uklonjen 1995., najvjerojatnije je nastao u 19.st. Zavjetni kompleks/poklonac potječe s konca 18. i početka 19.st., a ispod ovog fragmenta nalazio se i sloj zidnih slika iz ranijeg razdoblja. Bio je smješten na lijevom zidu poklonca pokraj niše, a prikazuje nepoznatog sveca (neprepoznatljiva atribucija) u sredini fragmenta. S lijeve i desne strane sveca nalazi se po šest linija koje dijele sveca od floralnog oslika zelene boje na lijevoj i desnoj strani. Fragment je bio deponiran u HRZ-u i ustupljen je Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina kako bi se na njemu izveli daljnji radovi.
Plan radova bio je postavljanje novog odgovarajućeg nosioca, radovi na licu slike te nakon toga postavljanje u poklonac. Konzervatorsko-restauratorski radovi započeli su analizama te izradom facinga da bi se zaštitio slikani sloj od oštećenja koje bi moglo nastati tijekom izrade novog nosioca (backing). Uslijedila je obrada poleđine, postavljanje backinga (novog nosioca) zatim radovi na licu (kitanje, retuš i učvršćivanje) slike nakon čega je uslijedio transport do poklonca te montaža na zid poklonca.
Sačuvani je fragment na kraju vraćen na repliku izvornog oblika poklonca koji je izgrađen nakon što je originalni srušen, čime je u novi objekt ugrađen barem dio objekta koji je nestao, kako bi podsjećao na srušeni stari poklonac. Slijede radovi na skulpturi koja je prvotno stajala u pokloncu, a koja bi trebala vratiti objekt u funkciju.