|
Slika 1. |
|
Slika 2. |
Konzervatorsko-restauratorski radovi na polikromiranoj drvenoj skulpturi sv. Franje Ksaverskog iz kapele sv. Jakova na Očuri, uz osvrt na povijesne i konzervatorske aspekte tog objekta
Diplomski rad, Karlo Vučković
Mentorica: izv. prof. mr. art. Zvjezdana Jembrih
Datum obrane: 11. 2. 2014. god.
Sažetak
U jeku Drugoga svjetskog rata stradali su mnogi sakralni objekti u našoj zemlji. Nebriga i pomanjkanje stručne konzervatorske i restauratorske skrbi također su doveli do propadanja velikoga dijela naše sakralne baštine. Ta nesretna sudbina pogodila je i jednu od najvrednijih crkvi Hrvatskog zagorja, kasnogotičku barokiziranu kapelu sv. Jakova na Očuri.
Nakon ratnih stradanja uslijedila su desetljeća daljnje devastacije. Propadanje krovišta i prokišnjavanje dovelo je do velikih oštećenja cjelokupnog inventara. Najveća oštećenja pretrpjeli su barokni drveni oltari i gotičke zidne slike. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća izvođeni su razni sanacijski radovi, djelomično pod nadzorom stručne konzervatorske službe, ali oni nikada nisu privedeni kraju. Stoga je danas toj kapeli samo djelomično vraćena njezina funkcija. Zadnjih nekoliko godina radovi se ponovno intenziviraju.
Ovaj diplomski rad također je dio doprinosa oživljavanju te crkve.
U njemu će biti predstavljen tijek istraživačkih i konzervatorsko-restauratorskih radova koji su izvedeni na toj skulpturi.
Skulptura je nastala sredinom 18. stoljeća. Prikazuje svetački lik u stojećem stavu u blagom kontrapostu, koji je identificiran kao sv. Franjo Ksaverski. Skulptura je zatečena u izrazito lošem stanju – slojevi polikromije su otpadali na dodir, drvo je bilo vrlo trusno i puno crvotočine, a nedostajali su i bitni dijelovi forme. Bila su vidljiva dva kronološka sloja polikromije. Na mjestima oštećenja drugoga kronološkog sloja nazirali su se izvorni oslik, pozlata i posrebrenje.
Na skulpturi su obavljena potrebna arhivska, povijestno-umjetnička i prirodno-znanstvena istraživanja – XRF analiza, te uzimanje, obrada i analiza mikrouzoraka.
Uslijed velikih nedostataka forme i oslika, odlučeno je da se skulptura konzervira, te da se na njoj izvedu samo manje nadoknade u sloju nosioca, a da se oba kronološka sloja oslika sačuvaju. Isti pristup će biti primijenjen i na ostalih šest skulptura, koje su zatečene u depou Dijecezanskog muzeja u Zagrebu, a koje su dio preostalog inventara kapele sv. Jakova.
Na taj će se način one spasiti od propadanja i objediniti u cjelinu, a nadamo se, u dogledno vrijeme i prezentirati in situ, zajedno s ostalim preostalim drvenim inventarom kapele sv. Jakova. Radovi na tim skulpturama, te arhivska i terenska istraživanja, potakli su pokretanje pitanja, te traženje rješenja za smještaj i prezentaciju preostalog inventara te kapele.
Konzervatorska i restauratorska pitanja vezana uz tu kapelu, koja već desetljećima očekuje bolju sudbinu, putem ovoga diplomskog rada ponovno su stekla aktualnost. U suradnji s nadležnim konzervatorskim službama traže se hitni i konkretni dogovori i – predlažu odgovori na ta pitanja.