Znanstveno-popularni program
Hrvatsko arheološko i etnološko nasljeđe
1. ciklus

Radobojska kulturna baština

sudjeluju

Anđelko Topolovec, načelnik Općine Radoboj
Pozdravna riječ

Ivana Hazulin Pospiš, mag. hist.:
Kratki pregled povijesti i budućnost radobojskoga kraja

dr. sc. Davor Špoljar:
Šetnja kroz radobojsku pretpovijest i aktualna arheološka istraživanja

Zvjezdana Jembrih, prof. mr. art.:
Projekt i izložba SOS za svece. Kapela sv. Jakoba – kulturnopovijesni i sakralni krajolik

doc. dr. sc. Lidija Bajuk i Lara Jurinjak, studentica:
Etnografska istraživanja i dokumentiranje etnografskoga gradiva radobojskog područja

nastupaju
Radobojske pučke pjevačice

Nakon završenog studija prapovijesne arheologije na Sveučilištu u Zagrebu, Davor Špoljar doktorirao je na temu naseljenosti sjeverozapadne Hrvatske u brončanom i starijem željeznog doba na Sveučilištu u Ljubljani u Sloveniji. Sudjelovao je u više desetaka projekata arheoloških istraživanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Turskoj te je bio voditelj niza arheoloških projekata na području Krapinsko-zagorske županije. Autor je ili koautor više izvornih znanstvenih radova, poglavlja u knjigama i monografijama, niza izložaba i edukativnih programa, desetak stručnih radova i većeg broja popularno-znanstvenih tekstova, radijskih emisija i dr. Obnaša dužnost ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta Pregrada i vršitelja dužnosti ravnatelja Muzeja grada Pregrade. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, Plakete Općine Krapinske Toplice, Povelje Krapinsko-zagorske županije te drugih nagrada i priznanja. Član je Izvršnog odbora Hrvatskog muzejskog društva i član ICOM-a, predsjednik Kulturnog vijeća Krapinsko-zagorske županije, Erasmus ambasador za Hrvatsku u području obrazovanja odraslih i član Tima Europe Direct Europske komisije.

Ivana Hazulin Pospiš diplomirala je povijest 2008. na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Uža su joj specijalnost srednjovjekovna povijest i kulturna baština. Od 2017. ravnateljica je Muzeja Radboa u Radoboju. Zadnjih sedam godina provodi više projekata koji se financiraju iz regionalnih, nacionalnih i europskih fondova. Kao koautor sudjelovala je u nekoliko muzejskih izložbi. Dobitnica je godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine 2022. za projekt SOS za svece, u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu. 

Zvjezdana Jembrih diplomirala je 1990. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Do sada je izlagala na tridesetak samostalnih i više skupnih izložaba, te izvela tridesetak land art rada. Od 1993. radila je kao konzervatorica-restauratorica, boravila je na stručnom usavršavanju u Münchenu te na poslijediplomskom studiju u Budimpešti, gdje je 2000. magistrirala restauriranje drvene skulpture. Od 2020. redovita je profesorica na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je brojnih programa zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara na području Hrvatske. Objavljuje stručne članke, uređuje publikacije, vodi projekte te organizira radionice i izložbe iz područja zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Jedna je od organizatorica i voditeljica likovnih radionica u višegodišnjem programu Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku MH i Knjižnice Vladimira Nazora (KGZ). Dobitnica je 2022. godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine za projekt SOS za svece, u suradnji s Muzejom Radboa u Radoboju. Objavila je 3 knjige poezije, knjigu kratkih priča, knjigu putopisa i 2 grafičko-pjesničke mape. Višestruko je nagrađivana za svoj likovni i književni rad.

Lidija Bajuk znanstvena je suradnica u IEF-u na baštinskim i animalističkim projektima, vanjska je suradnica zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Potakla je i koordinirala zaštitu Međimurske popeveke na nacionalnoj i svjetskoj te Ženskog kolendavanja na području župe Smokovljani u Dubrovačkom primorju na nacionalnoj razini. Potakla je višegodišnji program Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku MH i Knjižnice Vladimira Nazora (KGZ), u kojem sudjeluje kao voditeljica etnoradionice. Pročelnica je Odjela za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske, članica UO Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatskog etnološkog društva i International Society For Folk Narrative Research. Objavila je 10 audio-albuma, 7 poetskih, 4 prozne, 4 stručne i 1 znanstvenu knjigu, brojne stručne i znanstvene radove. (Su)scenaristica je nekoliko dokumentarnih filmova. Kao umjetnica predstavljala je Hrvatsku u domovini i svijetu više od tisuću i pol puta. Dobitnica je 1 inozemnog priznanja i 15 umjetničkih nacionalnih nagrada, među kojima dvaput Porina, nagrade Franjo Ksaver Kuhač HDS-a i dvaput Milovan Gavazzi HED-a. Odlikovana je Zlatnom plaketom grada Čakovca i proglašena počasnom građankom Međimurske županije.

Lara Jurinjak maturirala je na Gimnaziji u Krapini, studentica je Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ima bogato iskustvo u volontiranju s brojnom udrugama na području Krapinsko-zagorske županije. Za ANIMAL projekt IEF-a transkribirala je zvučne snimke s terenskog istraživanja u Radoboju.

Preneseno sa: https://www.matica.hr/zbivanja/hrvatsko-arheolosko-i-etnolosko-nasljee-radobojska-kulturna-bastina-4229/