Predstavljanje grafičke mape ZLATKA KESERA ”ZAIGRAN’
U petak, 25.11. 2022. s početkom u 19.00 u Galeriji Bačva Doma HDLU / Meštrovićev paviljon održat će se promocija grafičke mape akademika Zlatka Kesera ''ZAIGRAN''. Grafička mapa u tehnici linoreza nastala je u izdavaštvu Galerije Canvas.
Zlatku Keseru, prekaljenom tvorcu slika, grafički medij oduvijek je bio više od mogućnosti za pukim umnožavanjem predloška. Transpozicija poetike u drugi medij prilika je za uviđanje vrijednosti, ali i za odbacivanje viškova, koji nužno prate svaki stvaralački rad, opterećujući ga u većoj ili manjoj mjeri, pa makar i tek neznatnoj. Grafički medij u tom smislu traži discipliniranost postupanja, koja zgusnuti likovni jezik slikarstva prevodi u protokol razina i faza, nanovo sklapajući oblik pomoću vlastitih materijala i alata. I premda svaki medij pruža otpor, stvarajući svoju vrstu šumova, u toj transpoziciji slike u otisak ipak se zbiva „pročišćenje“ koje govori i o jednome i o drugome – i o slikarstvu i o grafici, ili točnije, o razmjeni koja se između njih zbiva.
Pretpostavka je, dakle, da je za ovaj grafički ciklus pamćenje minuloga slikarskog rada važno. Uostalom, upravo grafika živi od pamćenja jer je otisak po definiciji upućen na ono što mu prethodi – na matricu, na skicu, na mentalnu sliku tj. disegno interno, na cjelokupni događaj nastanka slike u konceptualnim i izvedbenim aspektima, koji u finalnom otisku, naravno, treba biti čitljiv. I zbog toga je legitimno uspoređivati.
Što se, za početak, zbiva s procesualnom kvalitetom Keserova slikanja? Premda je skica gotov, završen čin, za pretvorbu u grafički otisak kompoziciju valja iznova rastaviti i sastaviti. Bez obzira na način kojim se ta transpozicija rješava, uvijek se radi o kombinaciji više matrica i više prolaza, koji će u konačnici rezultirati otisnutom slikom. Ono što je nastajalo putem slojevitog slikanja i preslikavanja, sada se, dakle, rekreira kroz elemente i faze, i taj prosede mora biti takav da ga je, bar teoretski, moguće ponoviti. Te nove okolnosti izvedbe u Keserove fantazmagorične prizore unose vrlinu reda; dok na platnima slične kompozicije bivaju konačnim ishodom dugotrajnog slikarskoga procesa, uvijek gonjenog nemirom, na grafičkim listovima one su plod kombinatorike i racionalnog postupanja. A poetički postupak nužno stvara konotacije; pa iako se Keserova imagologija nikada neće osjećati kao razumski utemeljena, prevođenje slikanih kompozicija na ekonomični jezik grafičkog otiska ističe odlučujuću razliku između kaosa i smisla, razliku koja je uvijek prisutna kao conditio sine qua non umjetnosti.
Više vidjeti na: https://www.hdlu.hr/2022/11/predstavljanje-graficke-mape-zlatka-kesera-zaigran/