Majka Božja, drvena polikromirana skulptura u podnožju raspela u Radoboju, nepoznati pučki majstor iz prve pol. 20. st.

Pretkršćansko u kršćanskom

Programsko predavanje mr. art. Zvjezdane Jembrih pod nazivom Pretkršćansko u kršćanskom – mikroprostori i ikonografija nekih sakralnih lokaliteta u hrvatskom Zagorju (iskustva in situ, kazivanja i današnja praksa) u sklopu projekta Odjela za arheologiju i etnologiju Matice Hrvatske MITSKA BAŠTINA U RANOM SREDNJEM VIJEKU održat će se u četvrtak, 21. studenog 2019. u 19 sati, Matica hrvatska, Strossmayerov trg 4, Zagreb.

Na predavanju će se govoriti o nekoliko sakralnih lokaliteta na području Hrvatskog zagorja, na kojima je autorica obavljala istraživačke i/ili konzervatorsko-restauratorske radove:

  • Pri Ocu Bogu na Veternici: kapela s kamenom polikromiranom skulpturom Ranjenog Isusa (17. st. – 19. st.) i mikropostor od Gore Veterničke do Sutinskog);
  • Vražja peć u Sopotu kod Pregrade: kamena skulptura sv. Mihaela  na raskrižju Sopot – Višnjevec – Vražja peć;
  • kapela sv. Jakoba (Majke Božje) na Očuri kod Radoboja: najveća gotička kapela Hrvatskog zagorja (15. st.) i njezin mikroprostor s arheološkim lokalitetima Postenje i Hajdine zerne);
  • kapela Majke Božje Gorske kod Lobora: prethistorijsko-antičko-srednjovjekovni lokalitet s današnjom hodočasničkom crkvom (15. – 18. st.), na kojem su opsežna arheološka istraživanja u tijeku;
  • kapela sv. Mihala u Samoboru: kapela sv. Mihala (15. – 18. st.) i mikroprostor Taborec ispod Staroga Grada u Samoboru; 

Na tim kristijaniziranim lokalitetima iznikli su poklonci, kapele, župne i hodočasničke crkve. Njihovi toponimi, položaj u krajoliku, liturgijska oprema sa svojim ikonografskim obilježjima, kao i zabilježeni običaji i suvremene prakse in situ, ukazuju na starije i kompleksnije porijeklo, koje do sada nije cjelovitije istraženo.

Čitanje znakova u mikroprostoru, iz živoga tkiva baštine, kazivanja in situ, usporedbe sa recentnim rezultatima istraživanjima sakralnog pejzaža i kulturnog krajolika – upućuju na potrebu interdisciplinarnog istraživanja (arheološkog, povijesnog, povijesnoumjetničkog, konzervatorsko-restauratorskog, liturgičkog, etnološkog, jezikoslovnog, antropološkog itd.) na tim i drugim povijesnim lokalitetima na tom području. Preduvjet (o)čuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine je (pre)poznavanje.

Zvjezdana Jembrih rođena je u Zagrebu. Djetinjstvo je provela u Zlataru. Diplomirala je 1990. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Do sada je izlagala na  brojnim samostalnim i skupnim izložbama, te izvela nekoliko desetaka  land art radova. Sudjelovala je na mnogim likovnim kolonijama i simpozijima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Od 1993. radi kao konzervatorica-restauratorica. Boravila je na stručnom usavršavanju u Münchenu i na poslijediplomskom studiju u Budimpešti, gdje je 2000. magistrirala restauriranje drvene skulpture. Od 2013. izvanredna je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina, a od 2015. do 2019. predstojnica Katedre za restauriranje umjetnina. Voditeljica je nekoliko programa zaštite pokretnih kulturnih dobara, te autorica stručnih članaka i publikacija s područja konzerviranja i restauriranja umjetnina. Organizatorica je, autorica i glavna urednica kataloga konzervatorsko-restauratorske izložbe Ne/Izliječeni sveci 2016. u Zagrebu i Bjelovaru. Glavna je urednica monografije Kapela sv. Mihala u Samoboru – od preživljavanja do oživljavanja. Objavila je knjigu kratkih priča Janusove kćeri sestre nevjeste (MD, 2001), knjigu pjesama Ljubavnici kraljica glad (Autorska kuća, 2007.), knjigu putopisa Ljetopisi (Autorska kuća, 2008.) i ponovljeno izdanje Janusovih sestara (Autorska kuća, 2009.). U izdanju Hrvatskog društva pisaca 2014. objavila je zbirku pjesama Sve jedno. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog restauratorskog društva. Od  2012. u suradnji s Lidijom Bajuk i Suzanom Marjanić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku sudjeluje u etnografskim istraživanjima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Dalmatinskoj zagori. Suautorica je (sa Sanjom Lovrenčić) dviju dokumentarnih emisija za III. program Hrvatskog radija: Ispod lipe i Slike povratka. Zajedno s akademskim slikarom-grafičarom Jurom Kokezom objavila je 2014. grafičko-pjesničku mapu Tragovi. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za likovni i književni rad.