|
Slika 1. |
|
Slika 2. |
|
Slika 3. |
|
Slika 4. |
|
Slika 5. |
Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici „Satir i seljak” Miroslava Kraljevića i kopija kao edukativni medij
Diplomski rad, Mirna Međeral
| Mentorica: | izv. prof. mr. art. Tamara Ukrainčik |
| Komentori: | izv. prof. dr. sc. Vladan Desnica pred. mr. sc. Krunoslav Kamenov |
Datum obrane: 23. rujan 2015. g.
SAŽETAK
Diplomski rad Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici Satir i seljak Miroslava Kraljevića i kopija kao edukativni medij predstavlja plod jednogodišnjeg rada i intenzivnih istraživanja kojima se nastojalo proniknuti u sve aspekte slike Satir i seljak, kopije koju je Miroslav Kraljević naslikao 1910. godine tijekom svog boravka u Münchenu. Zbog opsega istraživanja i prateće dokumentacije konzervatorsko-restauratorskih radova provedenih tijekom ak. godine 2014./2015., pisana radnja je podijeljena na tri veće cjeline.
Prva je cjelina, nazvana Kultura kopije, posvećena stručnoj terminologiji vezanoj uz praksu kopiranja, imitiranja i emulacije, s naglaskom na kopiji kao edukativnom sredstvu.
U drugoj cjelini, naslovljenoj Od Antwerpena do Zagreba, su predstavljeni rezultati opsežnih arhivskih i povijesno-umjetničkih istraživanja, koji su rezultirali dosad najdetaljnijim opisom nastanka i porijekla slike Satir i seljak Jacoba Jordaensa, te Kraljevićeve kopije. Nastanak i porijeklo dviju slika je proučavano u odnosu na prakse kopiranja i replikacije kroz povijest, koje su u drugoj cjelini i pobliže opisane.
Treća i završna cjelina u sebi sadrži pregled znanstveno-istraživačkih i konzervatorsko-restauratorskih radova provedenih na kopiji Miroslava Kraljevića. Znanstveno-istraživački radovi su bili usredotočeni na proučavanje Kraljevićeve slikarske tehnike i materijala koje je koristio, ali i na tehniku izrade pripadajućeg ukrasnog okvira. Brojni konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni na slici i pripadajućem ukrasnom okviru su pažljivo dokumentirani i opisani.
Miroslav Kraljević je tijekom svog školovanja na Akademiji lijepih umjetnosti u Münchenu kopirao sliku poznatog flamanskog baroknog slikara Jacoba Jordaensa. Sliku, nazvanu Satir i seljak, je po njenom završetku poslao zagrebačkom trgovcu umjetnina, Antunu Ulrichu, koji ju je po primitku uokvirio u zlatni dekorativni okvir. Danas, stoljeće nakon svog nastanka, slika se nalazi u vlasništvu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Akademija je Kraljevićevu kopiju nabavila početkom 20. st. za potrebe svoje edukativne zbirke kopija no, nažalost, ona nikada nije poslužila svojoj obrazovnoj svrsi. Umjesto toga bila je izložena u prostoriji vijećnice, gdje su desetljeća izlaganja prašini, prljavštini i duhanskom dimu ostavila na njoj svoj trag.
Tamni sloj prašine i prljavštine je prekrio sliku i pripadajući ukrasni okvir, dok su brojne ogrebotine i oštećenja ozbiljno narušili izgled slike, te izgled i stabilnostokvira. Odlučeno je da se na slici i ukrasnom okviru vrati izvorni izgled, provođenjem opsežnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata, s ciljem uklanjanja svih oštećenja i nedostataka.
Provedeni konzervatorsko-restauratorski radovi čine tek djelić pisane radnje diplomskog rada, čiji je značajan dio posvećen praksi kopiranja i kopiji kao edukativnom mediju. Obrazovna vrijednost kopije je dugo vremena bila zanemarivana. Kopiranje se, čak i u europskoj kulturi, još uvijek obezvrijeđuje kao manje vrijedna umjetnička disciplina, dok se u Hrvatskoj ovaj aspekt umjetničkog stvaralaštva u potpunosti zapostavljena. Jedan od ciljeva ove pisanje radnje jest osviješćivanje o važnosti prakse kopiranja u obrazovanju umjetnika, te revalorizacija umjetničke, povijesne i dokumentarističke vrijednosti kopija, imitacija i reprodukcija.